Poštovane kolegice i kolege,
Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar i Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru pozivaju Vas na predstavljanje i razgovor o knjizi „Odijevanje naroda: nastanak narodne nošnje“ dr. sc. Jadrana Kale, povodom njene objave u listopadu ove godine u sklopu Biblioteke „XX. vek“.
U utorak, 23. XI. u 13:00 h, putem digitalne platforme Zoom (poveznica u nastavku) i s prijenosom uživo na Facebooku na stranici Narodnog muzeja Zadar, javnosti će se predstaviti knjiga "Odijevanje naroda: nastanak narodne nošnje". Iz zadarske Gradske straže predstavljanje će voditi voditeljica Etnološkog odjela, Jasenka Lulić Štorić i autor, Jadran Kale, a u predstavljanju će im se pridružiti urednik i nakladnik edicije "XX. vek", Ivan Čolović, te istraživačica hrvatskih primorskih nošnji i autorica doktorskog rada o najvećem ilustratoru južnoslavenskih nošnji Nikoli Arsenoviću, Ljiljana Gavrilović.
Link za priključivanje: https://us02web.zoom.us/j/88018215759?pwd=U1BmTlA1V0hGb3pnSkVLd05ueFFPdz09
***
Knjiga razrađuje teme dotaknute zadarsko-šibenskom izložbom sjevernodalmatinskih narodnih nošnji iz 2001. i 2002. godine koju su tada postavili kustosi ovih gradskih muzeja Jasenka Lulić Štorić i Jadran Kale, smještajući povijesni nastanak fenomena narodne nošnje u zbivanja u zadarsko-šibenskom zaobalju sredinom 17. i početkom 19. stoljeća kad je riječ "nošnja" prvi upotrijebio Vuk Stefanović Karadžić. Kao najvažniji oblikovni utjecaj u nastanku fenomena narodne nošnje, neologizma s početka 19. stoljeća, ovom je studijom utvrđeno vojničko organiziranje graničnih područja u prvoj polovici Novog vijeka - slično kako se to za društvene obuhvate teritorijalaca u doživotnim oružničkim službama utvrdilo i u mnogim drugim dijelovima svijeta iz raznih povijesnih epoha. Kroz takvo je oblikovanje kao dominantni kulturni proces potvrđena potrošnja, također suglasno ranijim istraživanjima na drugim primjerima.
Bivajući nanovo na ograđenim rubovima s naoružanim ophodnicima, otvaraju li takvi interpretacijski ključevi i brave današnjih stvaranja kulturnih značenja? Ovakva su pitanja, napose zanimljiva u vrijeme općih redefiniranja muzejskih misija i profila etnografskih muzeja, dotaknuta u zaključku knjige. Knjiga predstavlja proširenu uvodnu polovicu doktorskog rada o sjevernodalmatinskim nošnjama iz 2010. godine, nakon ranijih djelomičnih objavljivanja u periodici dorađena i ažurirana teorijskim doprinosima novijih studija. Nadograđuje se na ranije istraživačke dosege Olge Oštrić, Vjere Bonifačić, Nerine Eckhel, Aide Koludrović, Ljiljane Gavrilović, Mirjane Prošić Dvornić, Đurđice Petrović i Milenka S. Filipovića, prateći nastanak fenomena narodne nošnje u formativnom razdoblju strukturiranog interesa za narodnu kulturu tijekom 19. stoljeća. U Biblioteci "XX. vek", koja ove godine obilježava pola stoljeća izlaženja, objavljena je kao 249. naslov.
Više o knjizi možete pronaći na linku: https://www.bibliotekaxxvek.com/kale-jadran/
***
JADRAN KALE izvanredni je profesor na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i kustos Gradskog muzeja Šibenika. Rođen 1965., etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao 1989. radom o poznavanju zvijezda u predindustrijsko doba, magistrirao 1996. na temu višeprostornih pseudokupola i doktorirao 2010. godine tezom o narodnim nošnjama sjeverne Dalmacije. Od 1989. radi u Etnografskom odjelu Muzeja Grada Šibenika, suradnički predaje od 1997. a s polovicom radnog vremena na Sveučilištu u Zadru radi od ustanovljavanja studija etnologije i antropologije 2005. godine. Autor stotinjak znanstvenih i stručnih radova, desetak izložbi i jednog stalnog izložbenog postava, obrazloženja nekoliko registracija kulturnih dobara, više pedagoških i didaktičkih programa i plana novog studija 1999. godine, te istraživač u tri znanstveno-istraživačka projekta i predavač u stotinjak javnih i stručnih nastupa. Pedagoško krilo izložbe sjevernodalmatinskih nošnji "Od robe do odore", koju je skupa sa zadarskom kolegicom Jasenkom Lulić Štorić postavio 2001. i 2002. godine, nagrađeno je godišnjim priznanjem "Milovan Gavazzi" koju dodjeljuje Hrvatsko etnološko društvo.
JASENKA LULIĆ ŠTORIĆ završila je studij etnologije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirala te doktorirala etnologiju. Zaposlena je u Etnološkom odjelu Narodnog muzeja Zadar kao viša kustosica i voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar. Kratko vrijeme predavala je i kao vanjska suradnica na Odjelu za razrednu nastavu i Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru te nekoliko godina kao viša predavačica na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru (Uvod u folkloristiku i Antropologija obitelji). Bavi se tradicijskom kulturom sjeverne Dalmacije u kulturno povijesnom i simboličkom kontekstu nastojeći je kroz muzejsko pedagoške radionice približiti široj publici. Autorica je dviju knjiga i jedne u koautorstvu te ukupno pedesetak stručnih i znanstvenih radova.
IVAN ČOLOVIĆ je politički antropolog i pisac. Njegove najpoznatije knjige su: Divlja književnost (1985), Književnost i erotizam (1990), Bordel ratnika (1993), Politika simbola (1997), Etno (2006), Balkan – teror kulture (2008) i Rastanak s identitetom (2014). Neke od ovih knjiga prevedene su na engleski, francuski, grčki, talijanski, makedonski, njemački, poljski i slovenski jezik. Čolović je osnivač i urednik (1971), a od 1989. godine i izdavač serija knjiga Biblioteka XX vek. Dobio je nekoliko priznanja, među kojim Herderovu nagradu (2000), orden viteza Legije časti (2001), nagradu „Konstantin Obradović“ (2006), zvanje počasnog doktora Varšavskog univerziteta (2010), nagradu „Vitez poziva“ (2010) i medalju „Konstantin Jireček“ (2012).
LJILJANA GAVRILOVIĆ, etnolog-antropolog, radila u Etnografskom muzeju u Beogradu, Etnografskom institutu SANU i kao redovita profesorica na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Ogledala se u različitim oblastima istraživanja: običajnom pravu, materijalnoj kulturi, ispitivanju izvora (posebno vizuelnih), etnografskoj muzeologiji i heritologiji. Otvarala je i potpuno nova polja u srpskoj antropološkoj produkciji, kao što su ispitivanje naučne fantastike (prvi rad iz ove podoblasti objavila je još 1986. godine) ili – trenutno aktuelno – ispitivanje virtuelnih/digitalnih svetova i digitalne kulture u celini.