KONFERENCIJE I SKUPOVI
Odjel za etnologiju i antropologiju samostalno je ili u suradnji s drugim sveučilištima, znanstvenim i drugim ustanovama organizirao niz međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, konferencija, studentskih simpozija, okruglih stolova te sličnih događanja među kojima se izdvajaju:
Konferencija "Fragility"
Institut za etnologiju i folkloristiku u suradnji sa Odjelom za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, te partnerima (Sveučilište Deakin, Australija; Sveučilište u Ljubljani), organizirao je konferenciju 'Fragility' koja se održala u digitalnom formatu u razdoblju od 9. do 10. 5. 2024. Konferencija je organizirana u sklopu međunarodnog projekta DigiFREN (Digital Aestheticization of Fragile Environments), financiranog u sklopu CHANSE (Collaboration of Humanities and Social Sciences, the European Union’s Horizon 2020 research and innovation programme).
Krhki ili fragilni krajolici, krhke države, gospodarstva, krhke demokracije, krhki odnosi, krhke granice, krhke zajednice, krhka tijela, krhki osjećaji, krhke nade, digitalna fragilnost, krhkost mira ... sve navedeno ukazuju na sveprisutnost fragilnosti kao interpretativnog okvira, tvrdnje, upozorenja, ali i poziva na djelovanje. Krhkost ili fragilnost, kako je opisana u rječnicima, odnosi se na određeno svojstvo, mogućnost oštećenja ili lomljenja, pa čak i uništenja. Kao takva, krhkost implicitno sugerira izuzetnu osjetljivost materije, bića, formacija ili konstrukcija zazivajući poziv za ''ophođenjem s oprezom''. No, "ophođenje s oprezom'' može značiti mnogo toga (od "brige" do "kontrole"), te obilježeno normativima generira različita iskustva (od političkih, estetskih, moralnih itd.). Stoga nije iznenađujuće što u akademskim krugovima fragilnost kao koncept ima dugu povijest i uključuje višestruke poglede. Na primjer, u psihoanalizi krhkost implicira nestabilan odnos između kulture i želje, to jest ukazuje na inherentnu krhkost svih društvenih odnosa, kao i samog subjekta (vidi radove Mladena Dolara, Alenke Zupančič, Slavoja Žižeka). Za Judith Butler, biti krhak (ranjiv) predstavlja egzistencijalni problem, ali krhkost pruža i priliku promišljanja o mehanizama odnosa moći u društvu koji je distribuiraju. Za Lauren Berlant, krhkost u današnjem kontekstu je neoliberalni naziv za "novi realizam", emocionalna uronjenost u prekarnu povijesnu sadašnjost koja generira kompleksne i ambivalentne afektivne odgovore. Sara Ahmed zanima se za krhkost kao poveznicu "između stvari koje su unaprijed okarakterizirane kao lomljive", a Anna Tsing (i njezini suradnici) pozornost obraća na 'duhove krhkosti', aktivne ostatke velikih ljudskih pogrešaka u prošlosti, i njihov utjecaj na svakodnevni život kako ljudi, tako i drugih oblika života (Haraway). Sve više je i znanstvenika koji u egzistencijalnoj krhkosti vide i određeni potencijal za prevladavanje raznih podjela i antagonizama. Na ovom skupu otvoreni smo za raspravu o konceptu krhkosti/fragilnosti iz svih ovih (i drugih) gledišta. Naša glavna pitanja su: kako o krhkosti razmišljamo u današnjem kontekstu? Na što se ona sve odnosi? Kako se ona živi i osjeća, kakvu infrastrukturu gradi? Kako određeni oblici krhkosti postaju nacionalno i globalno prepoznati, a drugi se potiskuju?
Više informacija o samom programu konferencije i sažetcima izlaganja možete provjeriti na sljedećoj poveznici.
The Sacred Sea: Religious Practices in Maritime Context
Od 2. do 5. svibnja 2024. na Odjelu za etnologiju i antropologiju održala se znanstvena konferencija The Sacred Sea: Religious Practices in Maritime Context. Cilj ove konferencije bio je okupiti znanstvenike zainteresirane za nekadašnje i sadašnje vjerske prakse u kontekstu maritimnosti, kako bi raspravljali, kombinirali i uspoređivali različite pristupe, probleme i perspektive proučavanja povezanosti svetaca i mora.
Ova je konferencija dio projekta "Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnom kontekstu" financiranom od Hrvatske zaklade za znanost koji se na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru provodi od 2020. godine, te se njome obilježava završna faza projekta.
Program konferencije dostupan je na poveznici.
Crowdsourcing Landscapes - digitalno bilježenje krajolika
Kolokvij "Crowdsourcing Landscapes - digitalno bilježenje krajolika" je 13. i 14. travnja 2023. održan povodom 10 godina suhozidnog geoportala Suhozid.Hr. Mjesto održavanja kolokvija su bile Čačina gomila i Domaćinova bunja na poluotoku Srima kod Vodica, a održana su sljedeća izlaganjanja
Jadran Kale: Otvoreni prostori u predinternetskim popisima baštine
Filip Šrajer: Prvih deset godina popisa Suhozid.Hr
Kristijan Juran i Ante Blaće: Mletački i austrijski katastri u kontekstu znanstvenog projekta „Modrave - kulturni krajolik u povijesnoj perspektivi“
Tanja Kremenić i Goran Andlar: Studija slučaja cresko-lošinjskoga otočja
Sanja Lončar i Goran Andlar: Živice u petrinjskom Pokuplju
Mario Zaccaria: Primjena digitalne tehnologija na primjerima Mošćeničke Drage i naselja Janjetići u Lovranu
Osim predavanj održana je i radionica unošenja podataka na novoj platformi Arches pod vodstvom Filipa Šrajera koja je uključivala i prezentaciju administratorskog i suradničkog sučelja suhozidnog geoportala, demonstraciju tehnike snimanja suhozidnih objekata i lokaliteta te primjer unošenja snimljenih objekata na suhozidni geoportal.
Internetsko sudjelovanje u raspravi i pohranjivanje video-snimaka izlaganja je učinjeno posredstvom Facebook-stranice Suhozidnog parka Srima.
* priložena grafika rad jeTomislava Čeranića
In the Frictions: Fragments of Care, Health and Wellbeing
Od 27. do 29. travnja na Sveučilištu u Zadru održla se međunarodna znanstvena konferencija "In the Frictions: Fragments of Care, Health and Wellbeing". Konferenciju su suorganizirali Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i Institut za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu, a sponzorirana je od strane Wenner-Gren fundacije. Tijekom tri dana konferencije 50 izlagača/ica razgovaralo je o temama vezanim za brigu, zdravlje i dobrobit. Imali smo priliku čuti i dvije plenarne izlagačice: Sabinu Stan i Čarnu Brković.
Sabina Stan je docentica socijalne antropologije na Sveučilištu u Dublinu, u Školi za njegu, psihoterapiju i zdravstvenu zajednicu na DCU u Irskoj. Njezino istraživanje fokusirano je na postsocijalističke transformacije u poljoprivredi i zdravstvu u Rumunjskoj, intraeuropsku mobilnost u zdravstvu te kolektivnu akciju kao odgovor na privatizaciju zdravstva i mjere štednje u Europi. Njezin rad objavljen je u izdanjima CNRS (Pariz), Routledge, Oxford i Rowman & Littlefield, kao i u časopisima poput Journal of European Social Policy, Social Science and Medicine, JRAI i Medical Anthropology. Trenutno istražuje politiku rada i novu ekonomsku upravu EU-a u zdravstvu (vidi https://www.erc-europeanunions.eu/), tema koju će također obuhvatiti i njezina nova knjiga s Cambridge UP.
Čarna Brković je profesorica kulturne antropologije i etnologije Europe na Sveučilištu u Mainzu. Čarna je proučavala klijentelizam u socijalnoj zaštiti u Bosni i Hercegovini (Managing Ambiguity, Berghahn, 2017). Trenutno piše knjigu o tome kako je transformacija od jugoslavenskog socijalizma do neoliberalnog kapitalizma promijenila značenje i praksu humanitarizma u Crnoj Gori. Kao znanstvenica s crnogorskim putovnicom i doktoratom iz Ujedinjenog Kraljevstva, radi na transformiranju antropologije u decentraliziranu globalnu disciplinu.
Cilj konferencije "In the Frictions: Fragments of Care, Health and Wellbeing" bio je uspostaviti mrežu antropologa i srodnih znanstvenika na području Balkana koji se bave pitanjima brige, zdravlja i dobrobiti. Program i knjižica sažetaka dostupni su na poveznici.
Video Games as a Common Ground
U organizaciji Odjela za anglistiku i Odjela za etnologiju i antropologiju, 2. i 3. rujna 2022. godine, na Sveučilištu u Zadru održala se međunarodna znanstvena konferencija o video-igrama, Video Games as a Common Ground. U dva dana trajanja konferencije, koja se održala u potpunosti online, izlaganja je održalo 36 znanstvenika/ica iz raznih područja društvenih i humanističkih znanosti s interesom koji spada unutar studija video-igara.
Konferencija je bila otvorena za sve kolege,/ice, studente/ice i zainteresiranu javnost. Program konferencije dostupan je na službenim stranicama konferencije.
Anatomija otoka
Tijekom proteklih nekoliko godina, Odjel za etnologiju i antropologiju u suradnji sa znanstvenom udrugom Anatomija otoka i Institutom za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba su-organizira simpozij "Anatomija otoka". S obzirom da naš preddiplomski i diplomski studijski program naglašava mediteransku orijentaciju i ističe važnost neposrednog etnografskog istraživanja, kako za naše nastavno osoblje tako i za studente, sudjelovanjem u organizaciji simpozija Anatomija otoka željeli smo podijeliti naša istraživačka iskustva unutar nisološke zajednice. Ovo sudjelovanje prepoznali smo kao poticaj promicanju interdisciplinarnih istraživanja, jačanju međunarodne prepoznatljivosti i znanstvene izvrsnosti. Kroz istraživanje različitih kulturnih fenomena u otočnim zajednicama, cilj nam je proširiti naše razumijevanje otoka i omogućiti da spoznaje do kojih dolazimo obogaćuju naše studijske programe. Do sada smo uspješno suorganizirali nekoliko simpozija, pri čemu se svaki simpozij fokusirao na drugu otočnu problematiku koja zahtijeva interdisciplinarni pristup.
2019. 8. Anatomija otoka - Islands in Focus: From Narrations of Vulnerability to Empowerment, 29.9. – 1. 10. otok Lastovo, Hrvatska
2019. L.A. {AGRI}KULTURA međunarodna radionica u suradnji s udrugom Dobre Dobričević za studente krajobrazne arhitekture/arhitekture, agronomije, prava, geografije i etnologije.
2021. 9. Anatomija otoka Islands and Crises: Resilience and Sustainability of Island Communities, 27.– 29. 9. 2021. – otok Lastovo, Hrvatska
2022. 10. Anatomija otoka Climate Change and Environmental Futures of Islands, 26. – 28. 9. 2022. – otok Lastovo, Hrvatska
2023. 11. Anatomija otoka Islands at the Table: Mediterranean Diet between Global Processes and Island Knowledge, 28.– 30. 9. 2023. – otok Hvar, Hrvatska.
Ideš dalje!
Kao poseban i sastavni dio periodičnih strukovnih okupljanja hrvatskih etnologa i kulturnih antropologa, Hrvatsko etnološko društvo, u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zagrebu te Odjelom za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, iniciralo je 2012. godine održavanje bijenalnoga stručnog skupa novodiplomiranih etnologa i kulturnih antropologa pod nazivom Ideš dalje!. Na skupu mladi kolege, netom diplomirani etnolozi i kulturni antropolozi, imaju priliku prezentirati teme svojih diplomskih radova i izložiti širem auditoriju vlastite istraživačke interese. Cilj je skupa omogućiti novodiplomiranim etnolozima i kulturnim antropolozima da se na samom početku profesionalne karijere predstave svojim starijim kolegama i nastavnicima obaju sveučilišta, ali i studentima koji tek trebaju diplomirati, pružajući uvid u izradu kvalitetnog diplomskog rada. Također, to je prilika da se radnim skupom u raspravi i razmjeni mišljenja s kolegama zaključi višegodišnji studijski angažman novodiplomiranih etnologa i kulturnih antropologa.
Poveznica klikom na sliku...
InASEA: Emotions, Senses and Affect in the Context of Southeast Europe | University of Zadar, 2018
Feelings and emotions are essential parts of the human condition, shaping our interpersonal relations and connections as well as our world view. In our world that has, for the last decades, been dominated by the impact of rationality and technical progress, of transformation and economic efficiency, of globalization and migration, the role of emotions in all spheres of life has all too often been neglected. There is a renewed anthropological interest in the study of emotions, affects and feelings that bind individuals and groups in various ways, addressing their economic and political uncertainty and directing attention to people’s arts of existence. As stated in our call the aim of this conference is to extend the exploration of the ‘everyday’ and ‘ordinary’ by focusing on the role of emotions and the varieties of senses in relation to the entire sphere of individual and social life, to social belonging and affect-saturated spaces and institutions such as nation or home region, neighbourhood or friends, family or relatives, strangers or intimates, religious or ethnic groups.
Link available by clicking on the image.
Movements, Narratives and Landscapes
Međunarodna interdisciplinarna konferencija Movements, Narratives and Landscapes održala se lipnju 2015. godine u Zadru, u suorganizaciji Sveučilišta u Zadru, Centra za znanstvena istraživanja Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta Roehampton u Londonu i Sveučilišta Maine, USA. Tema ove konferencije bila je istraživanje komlpeksnih međuodnosa između prostora, mjesta, krajolika i pokreta. S naglaskom na širok spektar modela pokreta (kretanja), propitivalo se na koji način krajolici utječu na svakodnevicu, kako turizam, ekologija, lokalne, nacionalne i internacionalne politike te problemi vezani uz granice utječu na krajolik. Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz različitih područja znanosti.
