Voditelj projekta: prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević
Program odobrila: Hrvatska zaklada za znanost
Trajanje programa: 2020. - 2024.
Sažetak projekta:
Projekt „Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju“ (LinGeH) koordinira geolingvistička, dijalektološka i etnolingvistička istraživanja koja se provode na nekoliko sveučilišta i istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Na projektu surađuje nekoliko istraživačkih skupina iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, Sveučilišta u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, IHJJ-a te dvoje suradnika iz Nizozemske i Slovenije. Temeljni je cilj projekta stvaranje reprezentativnoga jezičnog zemljovida Hrvatske (od 150 od 200 pomno odabranih hrvatskih punktova) koji će biti dostupan online uz sažete opise svih predstavljenih govora, te izradba digitalnog jezičnog zemljovida Istre koji će obuhvatiti trideset čakavskih i romanskih istarskih govora. Nadalje, izradit će se u GIS-u i sveobuhvatan jezični zemljovid hrvatskih govora koji će obuhvatiti oko 500 hrvatskih govora u Hrvatskoj, BiH i dijaspori (Austrija, Crna Gora, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Srbija). Za istarski i hrvatski jezični zemljovid obradit će se tridesetak reprezentativnih tema. Objedinjavanjem istraživanja oko jednog središnjeg geolingvističkog znanstvenog projekta postići će se sinergijski učinak istraživačkih skupina s područja Hrvatske te omogućiti plodonosniju suradnju na međunarodnim projektima lingvističke geografije. Jezični zemljovid učinkovit je instrument za razumijevanje jezika, u smislu da kartografski prikaz jezičnih fenomena predstavlja idealni, apstraktni model varijacije jezika u prostoru. Glavna njegova prednost relativno je gusta mreža usporedivih podataka prikupljenih po jedinstvenoj, standardiziranoj metodi, primjenom upitnika. Jezični atlas, kao skup takvih zemljovida, predstavlja skup podataka koji su u cjelini indikativni, s naglašenim analitičkim potencijalom, te služi kao pouzdana osnova za daljnja istraživanja (usp. Lameli 2010, 575), u koja mogu biti uključene i druge razine jezične varijacije, ne samo ona prostorna. Ovaj je projekt međunarodno relevantan jer će pojedini suradnici hrvatsku jezičnu građu prezentirati i u okvirima već postojećih europskih projekata lingvističke geografije (Općeslavenski lingvistički atlas – OLA, Europski lingvistički atlas – ALE i Mediteranski lingvistički atlas – ALM) što neprijeporno bitno pridonosi međunarodnoj vidljivosti hrvatske dijalektologije i jezikoslovlja uopće. Podvoditeljica za Europski lingvistički atlas i jezični zemljovid Hrvatske unutar projekta je Brozović Rončević Dunja sa Sveučilišta u Zadru.