Odjel za etnologiju i antropologiju

AKTUALNI PROJEKTI


 

Naslov projekta: Lingvistička geografija Hrvatske u europskome kontekstu (LinGeH)

Program odobrila: Hrvatska zaklada za znanost

Trajanje programa: 2020. - 2023.

Voditelj: akademik Goran Filipi 

 

Sažetak: Projekt „Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju“ (LinGeH) koordinira geolingvistička, dijalektološka i etnolingvistička istraživanja koja se provode na nekoliko sveučilišta i istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Na projektu surađuje nekoliko istraživačkih skupina iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, Sveučilišta u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, IHJJ-a te dvoje suradnika iz Nizozemske i Slovenije. Temeljni je cilj projekta stvaranje reprezentativnoga jezičnog zemljovida Hrvatske (od 150 od 200 pomno odabranih hrvatskih punktova) koji će biti dostupan online uz sažete opise svih predstavljenih govora, te izradba digitalnog jezičnog zemljovida Istre koji će obuhvatiti trideset čakavskih i romanskih istarskih govora. Nadalje, izradit će se u GIS-u i sveobuhvatan jezični zemljovid hrvatskih govora koji će obuhvatiti oko 500 hrvatskih govora u Hrvatskoj, BiH i dijaspori (Austrija, Crna Gora, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Srbija). Za istarski i hrvatski jezični zemljovid obradit će se tridesetak reprezentativnih tema. Objedinjavanjem istraživanja oko jednog središnjeg geolingvističkog znanstvenog projekta postići će se sinergijski učinak istraživačkih skupina s područja Hrvatske te omogućiti plodonosniju suradnju na međunarodnim projektima lingvističke geografije. Jezični zemljovid učinkovit je instrument za razumijevanje jezika, u smislu da kartografski prikaz jezičnih fenomena predstavlja idealni, apstraktni model varijacije jezika u prostoru. Glavna njegova prednost relativno je gusta mreža usporedivih podataka prikupljenih po jedinstvenoj, standardiziranoj metodi, primjenom upitnika. Jezični atlas, kao skup takvih zemljovida, predstavlja skup podataka koji su u cjelini indikativni, s naglašenim analitičkim potencijalom, te služi kao pouzdana osnova za daljnja istraživanja (usp. Lameli 2010, 575), u koja mogu biti uključene i druge razine jezične varijacije, ne samo ona prostorna. Ovaj je projekt međunarodno relevantan jer će pojedini suradnici hrvatsku jezičnu građu prezentirati i u okvirima već postojećih europskih projekata lingvističke geografije (Općeslavenski lingvistički atlas – OLA, Europski lingvistički atlas – ALE i Mediteranski lingvistički atlas – ALM) što neprijeporno bitno pridonosi međunarodnoj vidljivosti hrvatske dijalektologije i jezikoslovlja uopće. Podvoditeljica za Europski lingvistički atlas i jezični zemljovid Hrvatske unutar projekta je Brozović Rončević Dunja sa Sveučilišta u Zadru.

 


 

Naslov: Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća

Program odobrila: Hrvatska zaklada za znanost

Trajanje programa: 2017. - 2021.

Voditelj: prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić


Sažetak: Slojevitost glazbene kulture šireg dalmatinskoga područja odraz je višestoljetno njegovanog i širokim utjecajima prožetog pučkog, crkvenog i umjetničkog muziciranja. Kako bi se ta slojevitost jasno identificirala, potrebno je prikupiti i interpretirati materijalnu glazbenu baštinu, pohranjenu u crkvenim, samostanskim, privatnim ili pak arhivima kulturnih institucija diljem obale koji sadrže veliki broj rukopisnih i tiskanih muzikalija, kao i knjiga o glazbi, do danas potpuno neistraženih i nepoznatih javnosti. Fokus istraživanja usmjerit će se i na predstavljanje domaćih produktivnih i reproduktivnih snaga, kao i onih inozemnih koji su na ovom prostoru, privremeno ili trajno, ostvarili svoje kreativne potencijale, kao glazbeni učitelji, teoretičari glazbe, skladatelji ili interpreti. U početnim fazama projekta predviđa se rad na sređivanju, digitalizaciji i katalogizaciji glazbenih zbirki (u Splitu, Hvaru, Zadru, Dubrovniku), a potom na njihovoj analizi, kontekstualizaciji i interpretaciji kako bi se omogućila (re)konstrukcija (povijesti) glazbene kulture i određivanje njezine uloge u stvaranju lokalnog, regionalnog, nacionalnog i transnacionalnog kulturnog identiteta. Nositelj projekta je Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu (UMAS).

 

Sudionici: Doc.dr.sc. Katica Burić Ćenan, istraživač, Sveučilište u Zadru; Dr. sc. Jelica Valjalo Kaporelo, istraživač, UMAS, Split; dr. sc. Maja Milošević Carić, istraživač, UMAS, Split; dr. sc. Vilena Vrbanić, doktorandica, Zagreb; prof. Arsen Duplančić, voditelj knjižnice i Arhiva Arheološkog muzeja u Splitu, konzultant

Poveznica: https://gidal.org/

 


 

Naslov projekta: Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti

Projekt odobrila: Hrvatska zaklada za znanost

Trajanje projekta: 2020. - 2024.

Voditelj projekta: doc. dr. sc. Mario Katić

Sažetak: Temeljem projekta "Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnnom kontekstu", a u okviru "Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti", 2020. godine kao stručna suradnica na projektu zaposlena je Petra Valovičić.

 


 

Naziv projekta: Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnom kontekstu

Projekt odobrila: Hrvatska zaklada za znanost

Trajanje projekta: 2019. - 2024.

Voditelj projekta: doc. dr. sc. Mario Katić

Sažetak: Uzimajući odabrana marijanska svetišta jadranskoga prostora kao arhetipska, maritimna hodočašća definiramo kao godišnje rituale štovanja lokalnih svetaca koja uključuju translokaciju svetoga objekta, ljudi, ili i jednoga i drugoga preko mora kao dio ritualne strukture. Naša je pretpostavka da su maritimna hodočašća postala „sidra“ za lokalne zajednice zbližavajući izmještene članove zajednice i održavajući transnacionalne veze. Štoviše, s razvojem turizma, maritimna hodočašća se ponovno „stvaraju“ te postaju važan ili glavni pokretač lokalne turističke ponude. Naša je hipoteza da su ovi različiti interesi oblikovani i potaknuti globalizacijskim procesima i da su lokalne hodočasničke prakse usmjerene više prema sekularnim manifestacijama koje rezultiraju procesom stvaranje baštine. Jedna od ideja ovoga interdisciplinarnog projekta je skupiti lokalno znanje pomoću etnografije kao osnovne metodologije, interpretirati mjesta unutar njihova povijesnoga konteksta nastanka pomoću novih spoznaja na temelju arhivskoga rada, kontekstualizirati ih pomoću GIS metodologije promatrajući ove religijske i kulturne prakse unutar njihova, vrlo važnoga, geografskoga konteksta morskoga krajolika i otoka. Te provesti analizu utjecaja turizma koja će se temeljiti na anketnom ispitivanju te organiziranju fokus grupa. Na temelju svega navedenoga, istraživačka skupina će proizvesti studiju koja će pokazati smjer održivoga razvoja maritimnih hodočašća na odabranim lokacijama kako bi lokalne zajednice imale koristi od maritimnih hodočašća kao resursa u održavanju zajednice, a s druge strane, zadržale utjecaj turizma u realnim okvirima i spriječile trajno devastiranje ovih mjesta i praksi. Cilj je i omogućiti bolje razumijevanje oblikovanja i prihvaćanja religijskih praksi unutar specifičnoga povijesnoga i geografskoga konteksta. Te na kraju, definirati temeljne karakteristike maritimnih hodočašća i uspostaviti referentnu točku za buduća istraživanja maritimnih hodočašća.

Poveznice: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=78&pid=8814&rok=2019-04, https://pilgrimarunizd.wixsite.com/mysite 

 


 

Naslov projekta: TRANSCA Translating Socio-Cultural Anthropology into Education

Projekt odobrio: Erasmus+ Programme of the European Union

Trajanje projekta: September 2018 - August 2020


Sažetak: TRANSCA is a project that will state what social anthropology can do for education as a sustainable response of the European educational sphere to on-going and new societal challenges such as diversity, immigration, socio-economic disparities and exclusionary politics. It is a strategic partnership with the goal of further developing the cooperation between teacher education and socio-cultural anthropology in order to address the crucial issue of social inclusion in schools by implementing e.g. tools for self-reflexivity and hierarchical positionality. TRANSCA aims to promote, and in some countries initiate, the process of transferring relevant aspects of socio-cultural anthropological knowledge into teacher education in Europe by building on existing approaches and experiences and adding new and innovative didactic assessments and practices with regard to core societal issues and social science concepts (such as interculturality, diversity, migration, integration, gender, intersectionality etc.).

Sudionici: doc. dr. sc. Danijela Birt Katić, Jelena Kuspjak, asist.

Poveznice: https://transca.univie.ac.at/https://ec.europa.euhttps://www.transca.net/en/index

 


 

Naslov projekta: ”BRING IN WEIGHT”

Trajanje projekta: 2018. - 2022.

Voditelj projekta: Harm Lux (Berlin, Germany)


Sažetak: Our societies are undergoing immense changes due to global economic crisis and migration issues. Especially in Europe we are witnessing transformations of social organizations, modes of production, knowledge structures and value systems. The uncertainty about future has resulted with the new forms of populism, racism and exclusionary politics. This project offers an interdisciplinary exploration of these issues. Artists and academics from 4 countries will work together (from January 2019 to January 2022) in order to question contemporary political and cultural phenomenon of the rise of populism in Europe and related affective politics of fear.

Sudionici/Umjetnici: Claudia Barth; Zürich, Christof Nüssli, Zürich ,Gregory Hari, Zürich, Nina Butorac, Zagreb, Tin Dožić, Rijeka, Gildo Bavcevic, Split, Nathalie Anguezomo, Berlin, Anaïs Héraud, Berlin, Janine Eisenaecher, Berlin, Leila Anderson, NL, Monique Hendriksen, NL, Imke Zeinstra, NL
Sudionici/Znanstvenici: Senka Božić Vrbančić, University of Zadar, Croatia (anthropology), Alessandra Saviotti, Jan van Eyck Akademie, the Nietherlands (fine art), Natalie Bayer, Georg-August-University Göttingen, Germany (design, anthropology)



 

Naslov projekta: Competition in a Post-conflict Landscape

Projekt odobrio: National Science Foundation (NSF), USA

Trajanje projekta: 2018. - 2021.


Sažetak: Social scientists who study the aftermath of civil war have found that "post-war" does not necessarily mean "post-conflict." While official reconciliation processes move forward, conflict may be pursued covertly as former adversaries jockey for position in post-war landscapes. The research supported by this award asks if this phenomenon is inevitable: is the persistence of antagonism an example of path dependency? Path dependency is the theory that the past lays down institutional, technological, and cognitive structures and patterns that act as constraints on future behaviors. But questions remain about how this happens, how these constrained behaviors emerge, the feedback mechanisms that reinforce them, and the degree to which they can be interrupted and redirected. Post-conflict societies provide a unique opportunity to address these questions because efforts at social change, resistance to these efforts, and outcomes can be tracked in the micro-processes of daily life. Findings from this research will be important for theorists studying barriers to policy implementation and for policy makers who want their policies to succeed.
The researchers has identified post-conflict Bosnia-Herzegovina as an appropriate site to conduct the research. After the civil war (1992-1995), the territory was divided constitutionally into regions, in each of which one of the three competing ethno-religious communities is dominant demographically although multiple communities are present. The basic science research question is whether there is evidence of path dependence in newly emerging intergroup relationships. The researcher will collect data on claims of heritage rights and the recreation of destroyed landscapes to test the hypothesis that reconstruction and replacement have been strategic rather than neutral and that they reinforce pre-war relationships rather than creating new ones. The researchers will collect data on site destruction and rebuilding; quantitative measures of site importance and dominance, including centrality and size; and community interactions. They will employ a mixed-methods approach including archival research, analysis of official records, stakeholder interviews, and geo-spatial mappings. The primary focus will be historically antagonistic communities but the sample also will include a neutral control group. The research will support international research collaborations and opportunities for students. The results of the research will enrich social science theory of constraints on behavioral modifications in post-conflict contexts, and will serve interests of national security through better understanding of conflict persistence in multi-ethnic societies.


Sudionici: Robert Hayden, PI (University of Pittsburgh), Mario Katić, SPs (University of Zadar), Lea David, SPs (University College Dublin), Tugba Erdemir, SPs (University of Pittsburgh), Ante Šiljeg, SPs (University of Zadar)

 

ZAVRŠENI PROJEKTI

Naslov pojekta: Međunarodni projekt Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE)

Projekt odobrila: Hrvatska zaklada za znanost

Trajanje projekta: 2015. -

Voditelj projekta: akademik Ranko Matasović

Sažetak: Međunarodni projekt Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE), prijavljen je pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Podvoditeljica projekta za Europski lingvistički atlas (Atlas Linguarum Europae) je izv. prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević koja se u sklopu istoga bavi lingvističkom geografijom.

Poveznica: http://ola-ale.hazu.hr/ 

 


 

Naslov projekta: Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti

Projekt odobrila: Hrvatska zaklada za znanost

Trajanje projekta: 2015. - 2019.

Voditeljica projekta: Izv. prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević

Sažetak: Izv. prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević suradnica je i na projektu "Dokumentacija i interpretacija najstarijih razdoblja hrvatskoga jezika (DOCINEC)" prijavljenog pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, voditelja dr. sc. Amira Kapetanovića. Godine 2015. kao stručna suradnica na projektu zaposlena je Ivana Štokov, u okviru "Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti". Temeljna zadaća ovoga projekta je etnografska kartografija i rad na etnojezičnim atlasima.



 

Naslov projekta: Onomastička i etimologijska istraživanja hrvatskoga jezika

Projekt odobrilo: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Trajanje projekta: 2007. -

Voditeljica projekta: dr. sc. Dunje Brozović Rončević

Sažetak: Sustavna obradba i raščlamba hrvatske imenske baštine jednim je od bitnih preduvjeta za sva jezičnopovijesna istraživanja. Imena, u prvome toponimi najstariji su hrvatski jezični spomenici i neprijeporni svjedoci hrvatske prisutnosti na prostorima koje Hrvati i danas nastanjuju. Fonetske prilagodbe imena upozoravaju na najstarije mijene hrvatskoga jezika s obzirom na doba njihova nastanka i okružje rasprostranjenosti. Imena svojim likovima i sadržajem izravno svjedoče o iznimno kompleksnoj stratifikaciji hrvatskoga prostora koji je stoljećima bivao izložen etnojezičnim nadslojavanjima. Upravo se preko toponima bjelodano iščitavaju doticaji i prožimanja mnogobrojnih jezika i kultura koji su tijekom stoljeća supostojali na hrvatskome povijesnome tlu. Jezičnom se analizom likova imena i tumačenjem njihova podrijetla i značenja dolazi do preciznih spoznaja o etnojezičnoj pripadnosti stanovništva koje je boravilo na pojedinim hrvatskim prostorima i za ona povijesna razdoblja za koja nemamo pisanih ili drugih materijalnih pokazatelja. Onomastička su istraživanja uvijek i nužno interdisciplinarna te stoga i pristup obradbi toponimijske građe mora biti interdisciplinarnim. Uz nužno poznavanje poredbenoga jezikoslovlja, hrvatske jezične povijesti i dijalektologije, tu se u prvome redu podrazumijeva kontinuirana suradnja s povjesničarima, geografima i etnolozima jer motivi nastanka imena (etiologija) svjedoci su svjetonazora puka koji je ta imena stvarao i pridruživao ih probranim zemljopisnim sadržajima. Istraživanja u okviru ovoga projekta usredotočena su na stvaranje onomastičkih baza podataka te tumačenje i analizu imena kao temeljnih jezičnih spomenika i autentičnih svjedoka materijalne i duhovne kulture Hrvata i naroda s kojima su Hrvati bili u jezičnom, biološkom te pravnom i gospodarskom doticaju od doseobe do danas. Do sada prikupljeni imenski podatci nadopunjavat će se imenskom građom prikupljenom na terenskim istraživanjima. S obzirom na to da je riječ o temeljnome, dugoročnom istraživanju kojim je obuhvaćena cjelovita hrvatska antroponimija i toponimija, projekt je usmjeren na izradbu leksikografskih opisa hrvatskih onima te etimološkoga rječnika hrvatskoga jezika. Onomastički segment ovoga projekta djelomice se odvijao u suradnji s Centrom za jadranska onomastička istraživanja koji je prvi znanstveno-istraživački centar utemeljen pri zadarskome sveučilištu. Od svojega utemeljenja 2003. godine do danas, u sklopu projekta „Adriatica onomastica“ obavljeno je šest interdisciplinarnih istraživanja hrvatskih otoka. Projekt je prijavljen pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Znanstvena bibliografija: http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=212-2120920-0921&print=true

 


 

Naslov projekta: Kulturni i jezični kontekst kao odrednice za stvaranje identiteta

Projekt odobrilo: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Trajanje projekta: 2007. -

Voditelj projekta: dr. sc. Goran Pavel Šantek*

Sažetak: Polazište je ovoga etnološkoga projekta etnografskim istraživanjima otkrivena i antropološkim razmatranjima potvrđena spoznaja da etničke skupine prilikom intenziviranja susreta s drugim skupinama i/ili integriranja u veće društvene i/ili kulturne cjeline osnažuju markere vlastitoga identiteta i potrebu za njime. Hipoteza je projekta da će se isto dogoditi i s hrvatskim nacionalnim identitetom, odnosno da će se intenziviranjem kontakata s Europskom unijom i izglednom integracijom Republike Hrvatske u nju potreba hrvatske države i njezinih građana za vlastitim nacionalnim identitetom povećavati. Cilj je ovoga projekta istražiti različite načine na koje će se pojedini elementi hrvatske tradicijske kulture, kao dio simboličke baštine Hrvata, zajedno s nazivljem i diskurzivnim praksama koje ih prate koristiti pri izražavanju i oblikovanju hrvatskoga nacionalnoga identiteta, upravo u razdoblju u kojemu se pretpostavlja da će se potreba za nacionalnim identitetom povećavati. Kako je ovo etnološki projekt on se u metodološkome i epistemološkome smislu oslanja na znanstvene postavke etnologije, što znači da će se do podataka ili istraživačke građe dolaziti empirijskim istraživanjem na terenu i da će se zaključci izvoditi poredbom dobivene građe s onom otprije poznatom etnolozima te njezinim sagledavanjem, interpretacijom i analizom u odnosu na općenitije etnološke i socijalno ili kulturno antropološke teorije. Empirijsko istraživanje bit će i mjesto provjere projektnih postavki te etnoloških teorija općenito. Istraživanje načina na koje se pojedine specifičnosti hrvatske tradicijske kulture, zajedno s nazivljem i jezičnim praksama koje ih prate, koriste za izražavanje i oblikovanje identiteta hrvatske nacije smatra se važnim poradi etnološki utemeljene pretpostavke o skorašnjem povećanju potrebe hrvatske države i njezinih građana za vlastitim nacionalnim identitetom. Projekt, osim toga, svoju zadaću vidi i u prikupljanju i obradi građe o hrvatskoj tradicijskoj kulturi i nazivlju, što je još jedan način pridonošenja poznavanju i očuvanju hrvatskoga nacionalnoga identiteta i kulturne baštine te njihovim budućim istraživanjima. Projekt je tako u skladu s dugoročnim i kratkoročnim strateškim pravcima istraživanja u Republici Hrvatskoj za humanističke znanosti.

*Projekt je aktivan od 2007. godine. Od 2009. godine dr. sc. Goran Pavel Šantek nije zaposlenik Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru, ali projekt se i dalje vodi kao projekt Sveučilišta u Zadru, te je jedan od projekata u sklopu znanstvenoga programa „Hrvatska jezična riznica“ koji pri MZOS-u vodi dr. sc. Dunja Brozović Rončević. Na projektu su sudjelovali i sudjeluju djelatnici Odjela: dr. sc. Jadran Kale i dr. sc. Olga Supek.

Znanstvena bibliografija: http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=269-2120920-0802&print=true